![]() |
Unutrašnjost zamka Bran |
Najveću rumunsku turističku atrakciju, zamak Bran, poznat kao „Drakulin zamak“, svakodnevno opseda na hiljade turista. Uprkos tome što je ovo srednjovekovno zdanje izuzetno dobro očuvano i u izvanrednom stanju, često se mogu čuti kritike na račun nekih dekoracija u stilu „strave i užasa“ u ovom zamku koje mnogi smatraju kičerajskim, a još češće se ističe da zamak Bran nije „pravi“ Drakulin zamak jer je Vlad Drakula, zvani Vlad Cepeš, rumunski knez iz petnaestog veka, zapravo živeo i vladao u danas razrušenom zamku Pojenari, dok je zamak Bran samo posedovao, budući da ga stekao nasleđem i, najverovatnije, izvesno vreme bio zatočen u njemu.
Da
li je Bran zaista Drakulin zamak? Odgovor na ovo pitanje pre svega zavisi od
toga o kom Drakuli pričamo: da li o pomenutoj istorijskoj ličnosti, ili pak o
grofu Drakuli, glavnom liku čuvenog istoimenog romana Brama Stokera.
Mada
se na prvi pogled može učiniti da je reč o istoj ličnosti, zapravo nije tako.
Pre svega, grof Drakula iz romana Brama Stokera veoma je neodređeno zasnovan na
istorijskom liku Vlada Drakule. Podaci koji se u romanu iznose o njemu, ne
poklapaju se sa podacima o istorijskom Vladu Drakuli. Glavna sličnost između
ova dva lika je, naravno, pre svega u imenu a zatim i u okruženju, međutim, ona
ne ide mnogo dalje od toga. Kada je o imenu reč, u uvodu svog romana Vlad, K. K. Hamfriz u prevodu Nenada
Dropulića, kaže:
„Za
vreme ljute zime 1431. u gradu Sigišoari, rodio se drugi sin Vlada Drakula,
transilvanskog vojvode (vojskovođe). Kršten je kao Vlad i, kao i njegov stariji
brat, dobio je prezime Drakul-a, što
znači sin Drakulov.
U
jeziku zvanom ’limba romana’, kojim su govorili, ’Drakul’ znači ’zmaj’ ili ’đavo’.
Prema tome, Vlad Drakula bio je ’sin đavolov’.“
Lik
Vlada Drakula iz Hamfrizovog romana mogli bismo u velikoj meri poistovetiti sa
stvarnim Drakulom, jer je reč o istorijskom romanu, ali iako je ista istorijska
ličnost očigledno nadahnula i Stokerovog grofa Drakulu, vampir Drakula je,
naravno u potpunosti izmišljen lik.
![]() |
Ilustracija iz Bonerove knjige |
Što
se tiče okruženja, odnosno samog zamka u kojem je Drakula živeo, tu je istina i
veza između stvarnog i izmišljenog još zanimljivija. S obzirom da nikada nije
boravio u Rumuniji, Bram Stoker je svoje znanje o ovoj zemlji crpeo pre svega,
iz literature. Najvažnija knjiga koju je pri tom najverovatnije koristio bila
je delo putopisca, pesnika i prevodioca Čarlsa Bonera – Transylvania, its Products and People. U ovoj knjizi nalazi se
crtež zamka Törzburg – odnosno, Bran.
S obzirom da je zamak grofa Drakule koji Stoker opisuje u romanu sličan ovom
crtežu, a da drugi sličan zamak u Rumuniji ne postoji, veoma je razumno
pretpostaviti da je upravo Törzburg, to
jest Bran, inspirisao Brama Stokera da opiše dvorac grofa Drakule.
![]() |
Tajni prolaz koji vodi direktno od prvog do trećeg sprata |
Zamak
Bran, koji se nalazi tridesetak kilometara od Brašova, prvobitno je nastao kao
utvrđenje tevtonskih vitezova još početkom trinaestog veka. Prvi put se
spominje u pisanim izvorima krajem četrnaestog veka, kada je ugarski kralj
Lajoš I Anžujski dozvolio Saksoncima iz Brašova da tu podignu tvrđavu.
Utvrđenje je tokom svoje duge istorije više puta menjalo vlasnike, a početkom
dvadesetog veka ovaj zamak bio je rezidencija rumunske kraljevske porodice i
omiljeno boravište kraljice Marije od Edinburga. Tako je izvesno vreme u njemu
živela i njena kćerka, buduća kraljica Jugoslavije, Marija Karađorđević. Posle
proterivanja kraljevske porodice
zamak je prešao u ruke komunističke vlasti i
ubrzo je zatvoren, ali je uprkos tome savršeno očuvan. Početkom ovog veka rumunska vlada vratila je Bran
restitucijom svojoj kraljevskoj porodici, a 2009. godine upravljanje zamkom i
zvanično je povereno nadvojvodi Dominiku i njegovim sestrama, koji su ga iste
godine otvorili kao prvi privatni muzej u Rumuniji, tom prilikom predstavivši i
strategiju za pretvaranje Brana u najznačajniji turistički centar zemlje.
Ovaj plan pokazao se kao izuzetno uspešan. Danas je Bran
najveći privatni muzej i najpoznatiji turistički centar zemlje koji Rumuniji
donosi ogromne prihode a u njemu se, osim prigodnih izložbi i događaja, nalaze
postavke umetničkih predmeta, narodne radinosti i nameštaja kraljice Marije od
Edinburga, koja je u prvoj polovini dvadesetog veka ovde živela sa mužem,
kraljem Ferdinandom I. U podnožju zamka se na tezgama tokom cele godine održava
vašar tradicionalne rumunske narodne radinosti i naravno, nudi obilje raznovrsnih
etno i „vampirskih“ suvenira, sa motivima Brana, Rumunije i Drakule. S obzirom
na to da je zamak poznat kao „Drakulin“, i da je očigledno bio inspiracija
Stokeru za stvaranje priče o Drakuli, a da je upravo ta priča presudno
doprinela popularnosti ove destinacije, potpuno je razumljivo da je mitski grof
Drakula glavna tema ovog zamka. Uostalom, sve je to turizam, te „vampiri“ u
zamku i na suvenirima nisu ništa veći kičeraj od Julijine statue u Veroni i
brojnih sličnih znamenitosti širom sveta. Ulaznica za ovaj zamak-muzej iznosi
40 lea, što odgovara vrednosti od približno 9 evra, a uprkos kontroverzama
vezanim za sam Bran, kneza Vlada i grofa Drakulu, ili možda baš zbog njih, ova
prvorazredna turistička atrakcija svakodnevno privlači i oduševljava stotine i
hiljade turista iz celog sveta.
Više priča o putovanjima i korisnih saveta potražite na Fejsbuk stranici Putoholičarske priče / Travelholic Tales i na instagram nalogu Aleksandrina stranica.