Saturday, November 16, 2019

Mitovi srpske istorije





Nedavno objavljena knjiga našeg poznatog istoričara Dejana Ristića Mitovi srpske istorije u izdanju „Vukotić media“ uzburkala je srpsku javnost i izazvala ogromno interesovanje čitalaca. Srbi se inače svojim nacionalnim mitovima bave neprestano, a nove knjige i tekstovi sa nacionalnom i istorijskom tematikom objavljuju se svakodnevno. Šta je to što ovu knjigu čini tako posebnom?
Pre svega, reč je o profesionalnom i nepristrasnom pristupu autora. Profesionalnost i objektivnost su u Srbiji velika retkost, ali ovde imaju poseban značaj. Bilo je zaista krajnje vreme da se neko pozabavi pričama i verovanjima poput onih o zlatnim viljuškama Stefana Nemanje, odrubljenoj glavi kneza Lazara, oglašavanju zvona Notr dama povodom Kosovskog boja ili nepostojanju petokrake na Titovom grobu i da ih predstavi objektivno i razmotri na temelju poznatih istorijskih činjenica, bez imalo praznoverja, predrasuda i ostrašćenosti. Dejan Ristić je to izvanredno uspešno učinio i to je, uz prigodne ilustracije Nikole Radosavljevića, jednog od vodećih srpskih i evropskih mladih grafičara, nesumnjivi kvalitet ove knjige. Zasnivanje tekstova na relevantnim istorijskim izvorima umesto na neproverenim pričama i ličnim stavovima, trezveno predstavljanje činjenica, te razdvajanje mita od činjenica bitno je i korisno samo po sebi, pogotovo u našem društvu, gde nažalost još uvek nije nimalo uobičajeno. Međutim, važnost suočavanja ovih mitova sa faktografijom bitna je i na mnogo širem planu.




Još se u ratnom ludilu devedesetih godina pojavila teorija da nas je „viljuška kojom se jelo na Dušanovom dvoru“ dovela do sadašnjeg stanja. U tome ima mnogo istine, ali bi se takođe moglo reći da je reč i o svojevrsnom začaranom krugu iz kojeg do danas nismo uspeli da nađemo izlaz. Čini se da se već godinama, decenijama, a možda čak i mnogo duže, kao nacija vrtimo u krugu nerealnih i, što je još važnije, netačnih predstava o sebi koje nas održavaju u iluzijama u kojima živimo. Po mom mišljenju, ovo je ključ ako ne svih, onda bar većine problema u našem društvu. Zbog toga se prvi tekst koji sam napisala na političke teme zvao „Život pod plinskim svetlom“, asocijacija na termin gaslighting, psihološki termin koji označava nenormalno stanje u kojem ne možete razlikovati stvarnost od iluzije. Duboke zablude i neistine u koje većina tradicionalno slepo veruje često se mogu čuti ne samo u svakodnevnim razgovorima već, što je posebno tragično, i u javnosti, od ljudi koji bi morali imati minimum odgovornosti prema javno izgovorenoj reči. Ono što nam je svakako preko potrebno jeste da nas neko suoči sa istinom i konačno nam pruži ogledalo koje nas neće nagrditi, ali ni nerealno ulepšati. Ova knjiga predstavlja upravo takvo ogledalo i osim što demistifikuje mnoge prenaduvane srpske mitove i ruši neosnovanu sliku koju često imamo o sebi kao naciji i o Srbima kao bezmalo bajkovitim bićima, ona pre svega nudi ozbiljan pristup činjenicama i sagledavanje stvarnosti onakve kakva jeste. Budući da je potrebno da sagledamo sadašnjost onakva kakva je, možda bi najbolji korak ka tome mogao biti upravo početak realnog sagledavanja istorije. U tom smislu, ova knjiga značajno doprinosi rasplitanju i razdvajanju legendi, mitova i praznoverica od činjenica, a to je nešto što nam u našem okruženju i te kako nedostaje. U tom smislu, veliko interesovanje koje za ovu knjigu vlada pruža nadu da ćemo napokon početi da se suočavamo sa istinom, da je pogledamo u oči i prihvatimo onakvu kakva jeste a ne onakvu kakvu bismo želeli da je vidimo.

 


Uz sve ovo treba dodati da je, iako se bavi ozbiljnim istorijskim činjenicama, ova knjiga veoma pitko i pristupačno napisana, te se čita kao da je reč o dinamičnom romanu. Ovo je, takođe, veoma važno jer je uverenje da su ozbiljna dela dosadna za čitanje još jedna puka predrasuda. Mnogo puta je primećeno da je istorija učiteljica života, a da smo se mi dosad pokazali kao veoma loši đaci. Nadajmo se da će ova knjiga doprineti napretku na tom polju. Budući da smo se sa mitovima koji se u njoj spominju svi mnogo puta sretali, svakako nam je svima veoma korisno da je pročitamo. Mitovi srpske istorije omogućavaju nam da se na jednostavan i zanimljiv način bolje upoznamo sa sopstvenom istorijom.

Image may contain: one or more people, people standing and people sitting 


No comments:

Post a Comment

Tako blizu, tako čaroban: Klagenfurt

Zvanično ime ovog grada glasi Klagenfurt am W ö rthersee, to jest, Klagenfurt na Vrpskom jezeru, na slovenačkom,  Celovec ob Vrbskem j...